Koji lekovi se koriste u procesu lečenja koronavirusa?

Lekari širom sveta pokušavaju da objedine kliničku praksu i eventualno naprave strategiju lečenja koronavirusa koja bi bila primenjiva u svim zemljama sveta. Prof. dr Miroslav Savić kaže za RTS da lekova koji su indikovani za lečenje ove bolesti nema.

Image by leo2014 from Pixabay 

Miroslav Savić je, gostujući u "Beogradskoj hronici", naveo da je u toku januara i februara u Kini pokrenuto više desetina kliničkih studija i rezultati tih studija su počeli da se pojavljuju.

 "U ovom trenutku lekari koji se bore sa ovom epidemijom koriste više eksperimantalnih lekova kao jedan broj antivirotika koji su poznati za lečenje drugih virusnih infekcija. Pored toga, s obzirom da je ovo jedno zapaljensko stanje, gde je visoka temeperatura i jaki bolovi logično je očekivati da mogu da se primene lekovi koji suzbijaju zapaljenje na prvom mestu nesteroidni antiinflamatorni lekovi kao što je aspirin, diklofenak ili ibuprofen", rekao je profesor Savić.

Međutim, poslednjih dana u svetskoj zdravstvenoj javnosti, na osnovu nekih izveštaja pre svega iz Francuske i Velike Britanije, postavlja se pitanje da li bi zaista bilo potrebno u potpunosti suzbijati tu inflamaciju lekovima ovog tipa, jer je jasno da je ta inflamacija odbrambeni mehanizam, objašnjava Savić.

U poslednje vreme se dosta polemiše u javnosti šta je najbolje za skidanje temperature. "Ako je samo povišena temperatura, antipiretik koji nema druga dejstva je paracetamol, ako nisu potrebna antiinflamatorna dejstva onda nema potrebe primnjivati neki drugi antipiretik osim paracetamola", kaže Savić.

Ukazao je da postoje određena mišljenja zdravstvenih stručnjaka da bi primenom lekova kao što je ibuprofen dodatno uticali na zapaljenski proces na način na koji ne bismo znali unapred da li je to povoljno ili nepovoljno.

"U hospitalnim uslovima koriste se i kortikosteroidi, najefikasniji antiinflamatorni lekovi, ali ako govorimo o uslovima samoizolacije i nekog kućnog lečenja verovatno u ovo momentu bi prednost trebalo dati paracetamolu", ističe Savić.

Temperatura od 38 do 38,5 generalno se dobro podnosi. "Ako je moguće da se održava ta temperatura nije neophodno da se koriste lekovi koji bi je suzbili budući da visoka temperatura sa svoje strane deluje protiv virusa", dodaje profesor.

"Antibiotici se dosta koriste u hospitalnim uslovima, u kućnim apsolutno ne. Ono što je važno oni pacijenti koji se leče u samoizolaciji su u direktnom kontaktu sa odgovarajućim lekarom i u skladu sa uputstvima koje dobijaju oni prilagođavaju terapiju", kaže Savić.

Kod skidanja temperature mogu pomoći i takozvane fizičke metode kao što su obloge od razblaženog alkohola.

"Ono što je važno je da budemo maksimalno oprezni. Insistira se na socijalnom odnosno fizičkom distanciranju. Ako distanciranje može da se primeni u uslovima šetanja to samo po sebi nije loš postupak, ali ako šetamo u grupi ne možemo da obezbedimo distanciranje. Savet je dva metra razmaka i uz to pranje ruku", ističe Savić.

Što se tiče uzimanja suplemenata nema nikavih dokaza da se na taj način može vršiti prevencija. Kuvana hrana, voće i povrće, adekvatan unos tečnosti, žitarice, preporuka je profesora Miroslava Savića.

RTS
Share on Google Plus

Astro sajt: Info

INFOrmacije i saveti za ljude otvorenog duha.
    Blogger Comment
    Facebook Comment

0 коментара:

Постави коментар